Geomorfologija je znanstvena disciplina koja se bavi istraživanjem reljefa površine planeta Zemlje. Istražuje njegova obilježja, nastanak (genezu), razvoj (evoluciju) te suvremenu dinamiku. Predmet istraživanja geomorfologije je reljef Zemlje tj. njezinih dijelova. Reljefom smatramo sve neravnine na zemljinoj površini. On se sastoji od brojnih reljefnih formi različite veličine i hijerarhijskog položaja. Reljef je jedan od temeljnih prirodnih elemenata prostora, njegov integrativni i noseći dio. Geomorfologija se dijeli na opću i regionalnu. Opća geomorfologija se bavi istraživanjem specifičnih uvjeta, procesa i njima nastalih oblika (npr. razvoj riječnih meandara). Regionalna geomorfologija se, uz primjenu znanja, rezultata i podataka opće geomorfologije bavi istraživanjem geomorfoloških obilježja određenog prostora uključujući sve, na tom prostoru prisutne uvjete, procese, oblike i njihove međusobne odnose (npr. geomorfologija Velebita). Prilikom geomorfološkog istraživanja i prikaza značajki reljefa određenog područja koriste se sljedeći temeljni pristupi: morfografski, morfometrijski i morfogenetski. Morfografski pristup obuhvaća prikaz regionalnih značajki reljefa s naglaskom na veće reljefne oblike i njihove prostorne odnose. Morfometrija je kvantitativna analiza reljefnih parametara koja se u suvremenom istraživanju prvenstveno temelji na što preciznijem digitalnom modelu reljefa. Opća morfometrija analizira reljef nekog prostora u cjelini (npr. visine, nagibi, raščlanjenost reljefa itd.), a specifična morfometrija analizira pojedine reljefne oblike i pojave (npr. grebeni, ponikve, drenažna mreža itd.). U morfogenetskom pristupu geomorfologija proučava nastanak i razvoj reljefa, dijeli se na endogenu ili strukturnu te egzogenu geomorfologiju. Strukturna geomorfologija proučava utjecaj tektonskih pokreta i tektonske strukture te vulkana i potresa na nastanak i razvoj reljefa. Egzogena geomorfologija proučava utjecaj vanjskih procesa na oblikovanje reljefa, a dijeli se na padinsku, fluviodenudacijsku, fluvijalnu, kršku, fluviokršku, glacijalnu, eolsku, obalnu biogenu, antropogenu i druge vidove egzogene geomorfologije. Geomorfologija se također bavi proučavanjem georaznolikosti te zaštitom i upravljanjem geomorfološkim procesima i pojavama.
Zaslužni hrvatski geomorfolozi
- Petar Matković
- Hinko Hranilović
- Milan Šenoa
- Artur Gavazzi
- Dragutin Gorjanović – Kramberger
- Josip Poljak
- Oto Oppitz
- Josip Roglić
- Ivo Baučić
- Andrija Bognar
- Josip Riđanović
